Najgora odluka, spaljivanje slame! Ljuštenje strništa uraditi odmah nakon žetve

U periodu sazrevanja, a naručito za vreme žetve prisutne su opasnosti od požara koje ugrožavaju nepokošene žitarice i mehanizaciju koja učestvuje u žetvi.

Kako ističe Boban Stanković savetodavac u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Leskovac, spaljivanje žetvenih ostataka je zakonom zabranjeno. Vatra sa njiva može se proširiti i izazvati požare većih razmera. Paljenjem strnjišta dolazi do postepene degradacije zemljišta i uništavanja zemljišne faune. Paljenje strništa nema ni jednu korisnu svrhu i samo ide na štetu poljoprivrednim proizvođačima, nanosi velike štete oranicama sa dugotrajnim negativnim posledicama koje dovode do degradiranja zemljišta. Paljenjem se razvijaju visoke temperature, koje ubijaju korisne mikroorganizme zemljišta i druge sitne životinje koje su važne za ravnotežu i stvaranje humusa.

Posle paljenja plodonosni sloj zemljišta prekriven je pepelom i pretvara se u prašinu koju lako odnose vetrovi i spiraju kiše. Naša preporuka jeste da se nikako žetveni ostaci ne spaljuju., ističe savetodavac u PSSS Leskovac Boban Stanković.