Prilikom osnovne obrade zemljišta, zajedno sa osnovnom obradom treba uneti organska i mineralna đubriva. Cilj primene organskog đubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a samim tim i njegove plodnosti. Unošenjem organske materije popravljaju se fizičke, biološke i hemljske osobine zemljišta.
Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom i na svom gazdinstvu imaju proizvodnju stajnjaka tokom jeseni koriste transportuju stajnjak do parcela. Transport stajskog đubriva poskupljuje njegovu primenu, a često je neophodna i dodatna radna snaga. Uz to, mnogi poljoprivrednici moraju da kupe stajnjak pa kad na to dodaju i zahteve transporta i rasturanja đubriva, često i odustanu od upotreba ovog organskog đubriva.
Iz ekonomskih i organizacionih razloga, upotreba stajskog đubriva u našoj zemlji vrlo često biva zapostavljena. Primenom organskih đubriva unose se i korisni mikroorganizmi u zemljište, a istovremeno se aktivira njihov rad. Cilj primene organskog đubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a samim tim i njegove plodnosti. Unošenjem organske materije popravljaju se fizičke, biološke i hemljske osobine zemljišta. Osim toga što je izvor najvažnijih hranljivih materija neophodnih za razvoj biljke, stajsko đubrivo bogato je i mikroorganizmima i bakterijama, koje veoma povoljno deluju na strukturu zemljišta, navode u Poljoprivrenoj stručnoj i savetodavnoj službi Leskovac.
Važno je da se stajnjak po parceli primeni što ravnomernije, da ne bi došlo do nejednake bujnosti useva i njihovog poleganja na mestima gde je rasturena veća količina stajskog đubriva. Stajnjak treba rasturiti neposredno pred osnovnu obradu zemljišta. Po nanošenju potrebno ga je zaorati da bi se smanjili gubici azota koji nastaju ako se stajnjak ostavi na parceli mnogo pre obrade. U zavisnosti od toga da li je zemljište teže ili lakše stajnjak je potrebo zaorati pliće, odnosno dublje. Pri plićem zaoravanju stajnjaka nedostatak je što ga oruđa za dopunsku obradu zemljišta iznose na površinu.
Nekada se rastura i svež stajnjak. Iako ima manje gubitke, jer nema skaldištenja ovog đubriva napomena je da se ovakvo đubrivo ne treba rasturati u periodu blizu setve ili sadnje. Naime, burno razlaganje stajnjaka može oštetiti mlade biljke ili seme pri klijanju. Svež stajnjak ima i druge nedostatke. Teže ga je rasturitii zaorati, a sporije se i razlaže i deluje. Količina stajnjaka koja se preporučuje za rasturanje zavisi od osobine zemljišta i klime ali i kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Najčešće se đubri količinom 20 do 40 tona po hektara. Pre upotrebe stajnjaka svakako je potrebno uraditi agrohemijsku analizu zmljišta na osnovu koje stručno lice daje preporuku. S obzirom na to da stajnjak ima produženo dejstvo preporuka je da se na težim zemljištima unosi na svakih četiri do pet godina, ilovači tri do četiri godine, a na lakišim dve do tri godine.
U sistemu intenzivne poljoprivredne proizvodnje relativno je niska koncetracija hraniva na težim zemljištima pa je preporuka da se stajnjak kombinuje s odgovarajućom količinom mineralnih hraniva, a sve na osnovu rezultata analize zemljišta kao i potreba useva.
