Pravoslavni vernici danas, 2. avgusta, obeležavaju Svetog proroka Iliju, jednog od najpoštovanijih svetitelja u srpskom narodu. Ilindan je praznik koji spaja hrišćansku veru i bogatu narodnu tradiciju, pa se uz njega vekovima vezuju brojni običaji i verovanja koja se i danas poštuju u mnogim krajevima Srbije.
Sveti prorok Ilija bio je jedan od najvećih starozavetnih proroka, poznat po svojoj nepokolebljivoj veri i borbi za istinu i pravdu. U narodu je ostao upamćen kao Ilija Gromovnik, zaštitnik od nepogoda, zbog čega su se uz njegov praznik razvila brojna verovanja vezana za vreme, useve i blagostanje doma.
Jedan od najpoznatijih običaja jeste da se na Ilindan ne obavljaju teški poslovi, naročito u polju. Nekada se verovalo da tog dana ne treba kositi seno, žeti žito niti raditi druge poljske poslove, jer se smatralo da bi nepoštovanje praznika moglo doneti nevreme, grad ili požar. Iako Crkva ove običaje ne propisuje, već poziva vernike da praznik provedu u molitvi i odlasku na liturgiju, oni su i danas deo narodnog nasleđa.
Za Ilindan se vezuje i običaj da se jede med. Verovalo se da med na ovaj dan simbolizuje zdravlje, slogu i blagostanje, pa su ga mnoge porodice obavezno iznosile na trpezu. Pčelari su posebno cenili med izvađen iz košnica upravo na Ilindan, smatrajući ga naročito vrednim.
Poznata narodna izreka „Od Svetog Ilije sunce sve milije“ govori da nakon ovog praznika leto polako počinje da jenjava, dani postaju kraći, a jutra i večeri svežiji. Zato se Ilindan u narodu smatra i svojevrsnom prekretnicom između najtoplijeg dela leta i perioda koji najavljuje dolazak jeseni.
Današnji praznik tradicionalno se obeležava i saborima širom Srbije. Među najpoznatijima je sabor u Sijarinskoj Banji, koji svake godine okuplja veliki broj meštana, vernika i gostiju. Posle liturgije i crkvenih svečanosti, druženje se nastavlja uz narodnu muziku, igru i susrete porodica i prijatelja, čuvajući običaje koji se prenose s generacije na generaciju.
Bez obzira na brojna narodna verovanja, suština Ilindana ostaje u molitvi, sećanju na velikog proroka i podsećanju na vrednosti vere, istrajnosti i pravednosti, zbog kojih Sveti Ilija i danas zauzima posebno mesto u životu pravoslavnih vernika.
