Blaga Marija jedan je od značajnih praznika u srpskoj pravoslavnoj tradiciji, posvećen Presvetoj Bogorodici. Obeležava se 4. avgusta po gregorijanskom kalendaru (22. jula po starom kalendaru) i u narodu se smatra praznikom koji donosi mir, blagost i zaštitu porodice.
Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji i verovanja koja su se vekovima prenosila s kolena na koleno. Verovalo se da na Blagu Mariju ne treba obavljati teške fizičke poslove, naročito radove u polju, kako bi se izbegle vremenske nepogode, grad i gromovi. Smatralo se da poštovanje ovog praznika donosi blagoslov domu, porodici i letini.
U mnogim krajevima Srbije na ovaj dan nije se palila vatra na otvorenom niti se radilo oštrim alatima. Žene su izbegavale šivenje, predenje i druge kućne poslove, verujući da će tako sačuvati zdravlje svojih najmilijih i mir u domu.
Blaga Marija se posebno poštuje kao zaštitnica žena, majki i dece. Vernici ovog dana odlaze u crkvu na svetu liturgiju, pale sveće i upućuju molitve Presvetoj Bogorodici za zdravlje, ljubav, sreću i napredak svojih porodica. U mnogim mestima organizuju se sabori i okupljanja koja neguju duh zajedništva i čuvaju bogato narodno nasleđe.
Narodno predanje kaže da posle Blage Marije leto polako počinje da se približava kraju. Nekada su domaćini pažljivo posmatrali vreme toga dana, verujući da ono može nagovestiti kakvi će biti naredni dani i kakva će biti jesen.
I danas, iako se mnogi stari običaji više ne poštuju kao nekada, Blaga Marija zauzima posebno mesto u srcima vernika i čuvara tradicije. Ovaj praznik podseća nas na snagu vere, važnost porodičnog zajedništva, međusobnog poštovanja i očuvanja običaja koji su vekovima oblikovali život našeg naroda.
